
Kako se vrši prinudna naplata u privredi?
Mnogim privrednicima prinudna naplata predstavlja poslednju opciju koju izbegavaju dok god mogu, čak i kada imaju jasan pravni osnov za pokretanje ovog postupka.
Razlog za to je najčešće strah od dodatnih troškova ili sumnja u mogućnost naplate, posebno ako nisu prethodno proverili imovinsku situaciju dužnika.
Osim toga, česte su situacije gde privrednici nisu ni svesni da je došlo do probijanja pravne ličnosti ili da fizička lica mogu odgovarati svojom ličnom imovinom, zbog čega ne iniciraju postupak prinudne naplate, iako bi time mogli da ostvare svoje pravo i naplate dugovanja.
Upravo u ovim situacijama ključnu ulogu ima advokat za privredno pravo, koji može sprovesti detaljnu analizu dužnikovih finansijskih mogućnosti, utvrditi postojanje pravnog osnova za naplatu i preduzeti sve potrebne korake kako bi se postupak prinudne naplate uspešno završio.
Za više informacija o svim koracima u postupku prinudne naplate, mogućnostima koje pruža zakon i načinima da zaštitite svoje interese, predlažemo da pročitate ovaj članak.
Sadržaj:
- Šta je i kada se koristi prinudna naplata u privredi?
- Koji je zakonski rok za prinudnu naplatu duga?
- Kako poverilac pokreće proces prinudne naplate protiv dužnika?
- Kako izgleda prinudna naplata u privredi?
- Kako se vrši prinudna naplata kada dužnik nema sredstava za plaćanje?
- Kako se vrši prinudna naplata na osnovu menice?
- Kako se možete obezbediti kao pravno lice za slučaj prinudne naplate?
- Koliko traje postupak prinudne naplate u privredi?
- Koji su troškovi postupka prinudne naplate?
- Kako advokat može pomoći sa prinudnom naplatom?
Šta je i kada se koristi prinudna naplata u privredi?
Prinudna naplata u privredi predstavlja pravni postupak kojim se ostvaruje naplata potraživanja od dužnika koji dobrovoljno ne izvršava svoje obaveze prema poveriocu.
Ovaj postupak se u privredi najčešće sprovodi kada:
- dužnik ne plati poveriocu po fakturi dugovanu sumu u predviđenom roku; ili
- ne dođe do izvršenja ugovora usled neisporučivanja robe ili usluga
Prinudna naplata se može sprovoditi na različite načine, u zavisnosti od vrste potraživanja i imovine dužnika, ali se najčešće sprovodi na svim dinarskim i deviznim računima izvršnog dužnika.
Tek u slučaju da nije moguće izvršiti prinudnu naplatu na ovaj način, sud može doneti rešenje da se prinudna naplata sprovede na pokretnim ili nepokretnim stvarima dužnika.
Koji je zakonski rok za prinudnu naplatu duga?
Što se rokova tiče, najbitnije je da vodite računa o zastarelosti duga.
Naime, neki dugovi zastarevaju nakon 10 godina, neki nakon 5 ili 3 godine, a neki čak i nakon jedne godine.
Međutim, u kontekstu privrede, odnosno poslovnih odnosa, neće biti relevantni svi ovi rokovi. Pa tako, najčešće će biti primenljiv rok zastare od 10 godina, koji je ujedno i rok u okviru kojeg možete zahtevati prinudnu naplatu.
Ovaj opšti rok zastare je primenljiv na potraživanja iz raznih poslovnih ugovora, kako onih o prodaji robe tako i o pružanju usluga.
Pored njega, važan je još i rok zastare od 3 godine koji se primenjuje na povremena potraživanja između pravnih lica, koja se često baziraju na periodičnim isplatama (npr. zakupnine ili dugovi koji se plaćaju u redovnim intervalima).
Kako poverilac pokreće proces prinudne naplate protiv dužnika?
Pre pokretanja postupka prinudne naplate, poverilac – privredno društvo prvo treba da prikupi sve relevantne dokaze o postojanju potraživanja, uključujući ugovore, fakture, obaveštenja o dugu i druge dokumente koji potvrđuju da dužnik ima obavezu prema poveriocu.
Takođe, prinudna naplata sledi tek nakon što dužnik odbije da dobrovoljno izvrši svoju obavezu i nakon što sud po tužbi odluči da poveriocu pripada pravo na naplatu.
Dakle, postupak izgleda ovako: prvo se pokušava dobrovoljna naplata, zatim sledi podnošenje tužbe, a na kraju, ako sud donese presudu u korist poverioca I dužnik ne isplati dug u roku ostavljenom u presudi, pokreće se postupak prinudne naplate.
A kako se pokreće?
Pokreće se tako što advokat za izvršnog poverioca podnosi predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika, na osnovu izvršne ili verodostojne isprave.
Izvršne isprave | Verodostojne isprave |
---|---|
Sudska odluka i poravnanje | Računi ili fakture |
Odluka doneta u prekršajnom postupku | Menica i ček |
Odluka doneta u upravnom postupku | Izvod iz poslovnih knjiga |
Javnobeležničke isprave | Izvod iz centralnog registra |
Plan reorganizacije u stečajnom postupku | Javna isprava koja stvara izvršivu novčanu obavezu |
Sporazum o rešavanju spora putem posredovanja | Bankarska garancija |
Odluka Ustavnog suda | Akreditiv |
Izvod iz Registra zaloge | Overena izjava izvršnog dužnika kojom ovlašćuje banku da s njegovog računa prenese novčana sredstva na račun izvršnog poverioca |
Izvod iz registra finansijskog lizinga | Privremena ili okončana situacija o izvršenim građevinskim radovima |
Ugovor o hipoteci i založna izjava | Obračun kamate |
druge isprave koje po zakonu imaju snagu izvršne isprave | Obračun o naknadi i nagradi troškova advokata |
Ova tabela delimično predstavlja potrebnu dokumentaciju za prinudnu naplatu, a od svakog slučaja ponaosob zavisiće šta od ovih dokumenata treba da priložite nadležnom organu.
Kako izgleda prinudna naplata u privredi?
Krenućemo prvo od toga koji organ vrši prinudnu naplatu.
Prema Zakonu o izvršenju i obezbeđenju, izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja prema izvršnom dužniku koji je pravno lice ili preduzetnik sprovodi organizacija za prinudnu naplatu.
Ako vas buni koji je to organ, to je zapravo poseban organizacioni deo Narodne banke Srbije, koji postupa po nalogu suda ili javnog izvršitelja.
U celini, postupak izgleda ovako:
- Vi podnosite sudu predlog za izvršenje na osnovu izvršne/verodostojne isprave, sa predlogom sredstva izvršenja (npr. svi dinarski i devizni računi dužnika)
- Sud donosi rešenje o izvršenju i (najčešće) ga prosleđuje javnom izvršiocu
- Javni izvršilac određuje sredstvo (npr. zaplena novčanih sredstava sa računa dužnika i njihov prenos na račun poverioca) i šalje nalog NBS
- NBS blokira račune dužnika i sa njegovog računa prenosi neophodan iznos za namirenje duga. Takođe dužniku zabranjuje otvaranje novih računa.
- Javni izvršilac donosi odluku da je postupak zaključen
Važno: Na kraju svega ovoga, vi još stičete pravo da u roku od 8 dana podnsete zahtev za naknadu troškova izvršnog postupka (npr. naknadu predujma koji ste uplatili javnom izvršitelju i naknadu za uspešnost u sporu).

Kako se vrši prinudna naplata kada dužnik nema sredstava za plaćanje?
Najčešći izazov u postupku prinudne naplate jeste nemogućnost iste jer dužnik nema sredstava na računu za plaćanje.
U tom slučaju, Zakon o izvršenju i obezbeđenju predviđa niz drugih sredstava iz kojih je moguća naplata, kao npr. izvršenje na pokretnoj i nepokretnoj imovini.
Ukoliko izvršni dužnik nema ni novčanih sredstava ni imovine, preostale opcije su takođe prenos sredstava sa štednih uloga, prodaja udela izvršnog dužnika u privrednim subjektima, kao i unovčavanje drugih imovinskih prava dužnika.
Takođe, ako privrednik nema sredstava ili imovine, moguće je i pokretanje stečajnog postupka.
Nažalost, postoje i slučajevi kada nijedan od ovih vidova naplate nije moguć.
Primer jednog takvog slučaja je situacija iz prakse u kojoj je firma A isporučila robu firmi B uz dogovoreni rok plaćanja od 60 dana. Firma B, međutim, postaje insolventna pre isteka roka plaćanja. Nakon isteka roka, faktura ostaje neplaćena.
Dodatno, saznaje se da je firma B robu koju je primila od firme A već prodala ili ustupila trećoj strani, firmi C, verovatno u svrhu namirenja nekog drugog duga.
U ovoj situaciji, budući da su obe firme (A i B) društva s ograničenom odgovornošću, da je odgovornost vlasnika firme B je ograničena na uloženi kapital, i da firma B nema niti raspoloživih sredstava na svojim bankovnim računima niti imovine u svom vlasništvu, pokretanje postupka prinudne naplate bi rezultiralo samo dodatnim troškovima za firmu A.
Iz ovog razloga je neophodno biti oprezan pri izboru advokata koji će vas zastupati u procesu prinudne naplate, kako bi Vam isti već po izvršenim prvim proverama solventnosti dužnika dao do znanja da li ima smisla ulaziti u dalji proces ili ne.
Kako se vrši prinudna naplata na osnovu menice?
Prinudna naplata na osnovu menice se može sprovesti na dva načina:
- sudskim putem
- preko poslovne banke
Sudska naplata menice zahteva podnošenje originala, overene kopije ili prepisa menice sudu, uz poštovanje par specifičnosti:
- Pre podnošenja menice sudu, ista mora biti pravilno popunjena u skladu s meničnim ovlašćenjem.
- Za razliku od drugih isprava, rešenje o izvršenju na osnovu menice se izvršava pre pravnosnažnosti rešenja. Međutim, ako dužnik podnese prigovor, postupak se privremeno obustavlja dok se ne završi sudski proces.
- Kod menica, rok za dobrovoljno izvršenje obaveze iznosi pet dana, kraće nego kod drugih isprava (osam dana).
Dužnici često poveriocima prilikom zaključenja ugovora predaju blanko menice sa klauzulom bez protesta, što omogućava brži postupak naplate jer se izbegava dodatno obaveštavanje dužnika.
Naplata menice putem banke je dosta praktičniji vid prinudne naplate, ali zahteva dosta preciznu I detaljnu dokumentaciju.
Naime, menica mora biti registrovana u Registru menica Narodne banke Srbije. Registraciju menice vrši banka dužnika na zahtev firme koja izdaje menicu, a nakon toga izdaje potvrdu o registraciji.
Za podnošenje menice na naplatu banci potrebni su:
- Izjava o jemstvu
- Propratno pismo
- Nalog za prenos sredstava
- Izjava o podnetom nalogu za naplatu.
Menica se mora podneti na naplatu najkasnije dva dana nakon njenog dospeća, u skladu sa Zakonom o menici.
Ukoliko na računu dužnika nema dovoljno sredstava za naplatu, banka prosleđuje zahtev Narodnoj banci Srbije, koja pokreće prinudnu naplatu sa svih računa dužnika u drugim bankama.
Kako se možete obezbediti kao pravno lice za slučaj prinudne naplate?
Pre zaključenja ugovora sa drugim pravnim licem, obavezno sprovedite detaljnu proveru svog poslovnog partnera, poželjno uz pomoć advokata.
Pod tim mislimo sledeće:
- Proverite njihove podatke u Agenciji za privredne registre
- Pregledajte njihove finansijske izveštaje
- Utvrdite da li se vode sudski postupci protiv njih
- Proverite da li su do sada bili u blokadi
- Proverite da li poseduju ikakvu imovinu
Ove provere su naročito važne kada sklapate ugovore koji se odnose na robu ili usluge od velike vrednosti.
Pored toga, ugovorom predvidite adekvatna sredstva obezbeđenja, kao što su menica, jemstvo, hipoteka ili ručna zaloga. U praksi se često dešava da firme godinama uspešno sarađuju, a zatim jedna od njih iznenada zapadne u finansijske poteškoće pa zbog toga više nije u mogućnosti da ispuni svoje obaveze.
Pravilno ugovorena sredstva obezbeđenja u ovakvim situacijama mogu biti od presudne važnosti za naplatu potraživanja.

Koliko traje postupak prinudne naplate u privredi?
Postupak prinudne naplate u Srbiji spada u hitne postupke u kojima nisu dozvoljeni vanredni pravni lekovi.
Zbog toga, možemo reći da ovi postupci traju relativno kratko, ali će tačno trajanje najviše zavisiti od vrste verodostojne isprave, kompleksnosti slučaja i odabranog metoda naplate.
A propo toga, prinudna naplata npr. menice može da bude brža od svih drugih vidova prinudne naplate, ali je u praksi retka jer poverilac i dužnik retko raspolažu dokumentacijom neophodnom za ovaj postupak.
Svakako, ukoliko vaš postupak traje duže od 1-1.5 godinu, postoji šansa da vam je povređeno pravo na pravično suđenje. U ovom slučaju, možete podneti prigovor predsedniku suda pred kojim se vodi postupak u kome je došlo do odugovlačenja, pa i žalbu ukoliko predsednik suda odbije prigovor ili o njemu ne odluči u roku od 2 meseca od prijema.
Koji su troškovi postupka prinudne naplate?
Troškovi prinudne naplate nisu nimalo naivni. U njih spadaju:
- Sudske takse
- Troškovi kopiranja spisa
- Troškovi javnog izvršitelja
- Nagrada javnog izvršitelja
- Troškovi advokata
- Nagrada advokata
Prethodne troškove prinudne snosi poverilac, a izvršni dužnik ima obavezu da ih sve nadoknadi – ukoliko poverilac podnese zahtev za naknadu troškova u roku od 8 dana od okončanja postupka prinudne naplate.
Dakle, važno je da znate da ukoliko ne podnesete zahtev za naknadu troškova, do naknade neće doći automatski.
Tačne iznose troškova prinudne naplate možete pronaći ovde.
Kako advokat može pomoći sa prinudnom naplatom?
Pre nego što pokrenete postupak prinudne naplate, advokat vam može pomoći na nekoliko načina.
Naime, advokat za privredno pravo može:
- Sprovesti detaljnu analizu finansijskog stanja dužnika
- Pripremiti dokumentaciju za podnošenja predloga za izvršenje i pokretanje postupka prinudne naplate
- Istražiti alternativne mogućnosti naplate, za slučaj da dužnik nema sredstava na računu ili/I imovine za naplatu
- Savetovati vas prilikom zaključivanja poslovnih ugovora, pogotovo u pogledu uspostavljanja instrumenata obezbeđenja plaćanja, kao što su menice, jemstva ili hipoteke.
U samom postupku prinudne naplate, advokat vas može zastupati pred sudom i izvršnim organima, te vam pomoći da pribavite naknadu troškova ovih postupaka u zakonskom roku.