Deoba zajedničke imovine

Deoba zajedničke imovine - Postizanje sporazuma ili podnošenje tužbe

Deoba zajedničke imovine predstavlja proces čije razumevanje nije samo važno za supružnike koji se razvode, već i za svakog ko želi da unapred zaštiti svoje interese i imovinu.

Često je upravo nerazumevanje ovog procesa razlog za sukobe, dugotrajne sudske sporove i nepotrebne troškove.

Iz istih razloga, ovaj tekst nastoji da vas kroz upoznavanje sa pravima, obavezama i mogućnostima u vezi sa deobom zajedničke imovine bolje pripremi za eventualne situacije u kojima će biti potrebno da zaštitite svoje interese.

Sadržaj:

Šta je deoba zajedničke imovine?

Deoba zajedničke imovine, u kontekstu razvoda braka, predstavlja postupak u kojem se utvrđuje koliko koji supružnik ima udela u imovini koju su stekli zajedno za vreme braka. Pored toga, važno je da znate i da se deoba zajedničke imovine može vršiti kako za vreme trajanja braka, tako i posle njegovog prestanka. Ovaj proces često ume biti složen i dugotrajan, jer je potrebno pažljivo utvrditi ko je koliko uložio u zajednički život, a kako bi se obezbedila pravična podela zajedničke imovine.

U deobu ne ulazi imovina koja je isključivo u vlasništvu jednog od supružnika (posebna imovina).

Šta je zajednička imovina bračnih drugova?

Zajednička imovina bračnih drugova je sve ono što su oboje stekli tokom braka, bilo radom, bilo nekim drugim načinima.

U zajedničku imovinu bračnih drugova spadaju:

  • Plate, honorari i drugi oblici prihoda (pa čak i oni stečeni na igrama na sreću)
  • Nekretnine - kao što su stanovi, kuće, zemljišta i drugi objekti, kao i prihodi od njihovog izdavanja.
  • Pokretne stvari - uključujući nameštaj, automobile, tehničke uređaje i druge materijalne stvari.
  • Finansijska sredstva - kao što su novac na bankovnim računima, štedni ulozi i drugi oblici imovine.
  • Prava i obaveze - koja se odnose na zajedničke dugove, kao i na prava koja proizilaze iz zajedničkih investicija ili poslovanja.

Namerno smo gore boldovali da u zajedničku imovinu spada i imovina stečena tokom braka, ali ne radom, zato što sud u kontekstu zajednički stečene imovine vrednuje i staranje supružnika o deci i domaćinstvu. Razlog za to je što, na ovaj način, taj supružnik omogućava drugom supružniku lakše i veće sticanje novčanih prihoda.

Hajde sada da pogledamo šta je posebna imovina supružnika.

Zajednicka imovina

Šta je posebna imovina supružnika?

Posebna imovina obuhvata sve što je supružnik stekao pre braka, kao i imovinu koju je stekao tokom braka, ali koja je rezultat poklona, nasledstva ili nekog drugog pravnog posla koji pravo na tu imovinu prenosi isključivo na tog supružnika.

Na primer, ako je neko nasledio kuću pre braka, ili ako mu je neko poklonio auto tokom braka, to su stvari koje ne ulaze u zajedničku imovinu, već ostaju posebna imovina tog supružnika.

Kako se vrši deoba zajedničke imovine?

Deoba zajedničke imovine može se vršiti na dva načina:

  • Predlogom za deobu zajedničke imovine (sudskim putem)
  • Sporazumom supružnika o deobi zajedničke imovine

U nastavku ćemo detaljno istražiti svaku od ovih opcija kako bismo razumeli kada je koja od njih najpogodnije rešenje.

Kada se podnosi predlog za deobu zajedničke imovine?

Predlog za deobu zajedničke imovine podnosi se sudu kada supružnicine mogu da postignu sporazum o podeli zajedničke imovine.

Po pravilu se ovakva deoba zajedničke imovine sprovodi u sudskom, vanparničnom postupku, ali ukoliko se za vreme tog postupka jave neka sporna svojinsko-pravna pitanja (npr. jedan supružnik tvrdi da određena nekretnina pripada njegovoj posebnoj imovini jer ju je stekao nasledstvom, dok drugi smatra da je ipak deo zajedničke imovine jer je ulagano u njeno održavanje i adaptaciju tokom braka), sud će prekinuti vanparnični postupak i uputiti stranke da reše to pitanje u parničnom postupku.

Sudska deoba zajedničke imovine predstavlja najpraktičnije rešenje kada supružnici imaju imovinu koja je složena za podelu, te zbog toga zahteva stručno veštačenje ili odlučivanje o fizičkim delovima stvari.

Ko podnosi predlog za deobu zajedničke imovine?

Predlog za deobu zajedničke imovine može podneti neko od sledećih lica:

  • Supružnici
  • Naslednici umrlog supružnika
  • Poverioci onog supružnika iz čije se posebne imovine nisu mogla namiriti njihova potraživanja.

Predlog za deobu zajedničke imovine mogu, na isti način, podneti i vanbračni partneri.

Šta predlog za deobu zajedničke imovine treba da sadrži?

Predlog za deobu zajedničke imovine mora sadržati:

  • Precizne podatke o tome šta je predmet deobe, uključujući zemljišnoknjižne podatke za nepokretnosti.
  • Imena svih zajedničara i drugih lica koja imaju stvarna prava na imovini.
  • Dokumente poput izvoda iz lista nepokretnosti, ugovora ili drugih dokaza.

Ovi podaci i dokazi su usmereni na identifikaciju imovine koja se deli, utvrđivanje prava zajedničara (i drugih lica), kao i dokazivanje prava svojine i drugih stvarnih prava.

Važni su zato što je zakonska pretpostavka da su udeli supružnika jednaki, a ovi podaci mogu poslužiti kao dokaz da je stvarna situacija ipak drugačija, odnosno da je udeo određenog supružnika veći ili manji spram njihovih pojedinačnih doprinosa zajedničkoj imovini.

Deoba zajednicka imovina

Kada nastupa zastarelost tužbe za podelu zajedničke imovine?

Ovo je jedno od češćih pitanja koje dobijamo od klijenata (napomena: reč je o predlogu, a ne tužbi, ali smo pitanje dobijali u ovoj formi), a odgovor na njega je:

Pravo na deobu zajedničke imovine ne zastareva , što znači da ga možete tražiti čak i nakon što prođe više godina nakon razvoda braka ili prestanka vanbračne zajednice.

Jedino kada ne možete tražiti deobu zajedničke imovine jeste u nevreme, odnosno kada bi drugome na taj način naneli štetu.

Kada je sporazum o deobi zajedničke imovine supružnika bolje rešenje?

Sporazum o deobi zajedničke imovine predstavlja idealno rešenje kada god je moguć dogovor o podeli između supružnika. Isti, bar u slučaju podele nekretnina, mora biti formalizovan, odnosno zaključen isključivo u obliku javnobeležnički potvrđene (solemnizovane) isprave.

U slučaju sporazumnog razvoda braka, sporazum o deobi imovine je obavezan deo brakorazvodnog postupka i takođe mora postojati u pisanoj formi.

Kada se radi fizička deoba zajedničke imovine?

Fizička deoba zajedničke imovine vrši se kada je moguće imovinu podeliti na način da svaki suvlasnik dobije deo koji odgovara njegovom udelu, bez značajnog smanjenja vrednosti ili funkcionalnosti te imovine.

Moguća je i sporazumna i sudska fizička deoba zajedničke imovine.

Ako fizička deoba nije moguća, i dalje su moguće opcije gde jedan suvlasnik može otkupiti udele drugih, a imovina ostaje u njegovom vlasništvu – ili sud određuje prodaju imovine trećem licu i raspodelu novca u skladu s udelima suvlasnika.

Da li je moguća deoba zajedničke imovine putem predbračnog ugovora?

Deoba zajedničke imovine može se regulisati i predbračnim, odnosno bračnim ugovorom, ali je ovo rešenje kojem supružnici retko pribegavaju.

Ukoliko vam je ovaj vid deoba zajedničke imovine interesantan, treba da znate da se u okviru istog možete dogovoriti:

  • Da imovina stečena tokom braka bude zajednička ili da ostane posebna imovina svakog od supružnika.
  • Kako će se zajednička imovina deliti u slučaju razvoda, uključujući i fizičku deobu ili prodaju imovine.
  • O različitim udelima u zajedničkoj imovini, a u odnosu na zakonsku pretpostavku o jednakim udelima
  • O uslovima pod kojima će se deoba izvršiti, kao i eventualnim posledicama u slučaju njihovog neispunjavanja.

Predbračni ugovor mora biti zaključen u pisanom obliku i overen kod javnog beležnika kako bi imao pravnu snagu.

Da li je moguća deoba zajedničke imovine između vanbračnih partnera?

Da, deoba zajedničke imovine između vanbračnih partnera je moguća tj. sva imovina koju su vanbračni partneri stekli radom tokom trajanja zajednice života u vanbračnoj zajednici predstavlja njihovu zajedničku imovinu.

Na imovinske odnose vanbračnih partnera primenjuju se iste odredbe Porodičnog zakona koje se odnose na imovinske odnose supružnika.