
Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti
Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti je pravni posao kojim se vrši kupovina, odnosno prodaja nekretnine i kao takav predstavlja jedan od ugovora koji se svakodnevno zaključuju.
Ukoliko ste rešili da zaključite kupoprodajni ugovor za kuću, stan, plac, garažu ili zemlju, važno je da budete upoznati sa svojim osnovnim pravima i obavezama, kao i koracima koje je neophodno preduzeti kako biste ovo veoma značajno pitanje rešili tako da budete u potpunosti zaštićeni.
Sadržaj:
- Pojam i forma ugovora o kupoprodaji nepokretnosti
- Predugovor, kapara i avans
- Sadržina ugovora o kupoprodaji nepokretnosti
- Bitni elementi ugovora o kupoprodaji nepokretnosti
- Clausula intabulandi - saglasnost prodavca za upis kupca
- Prodaja suvlasničkog dela - pravo preče kupovine suvlasnika
- Ugovor o kupoprodaji poljoprivrednog zemljišta
- Tereti, zabeležbe i neupisana prava trećih lica
- Kupovina stana pod hipotekom - koraci po redu
- Kupovina nepokretnosti stečene u braku
- Overa ugovora i predaja nepokretnosti
- Troškovi kupoprodaje nepokretnosti
- Česta pitanja
Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti koji savesno i stručno sastavi advokat obezbeđuje da ceo proces kupovine ili prodaje bude efikasan i siguran. U praksi su česti slučajevi u kojima nestručno sastavljeni ugovori, zaključeni bez pomoći advokata, prouzrokuju veliku štetu i kupcima i prodavcima.
Pronašli ste nepokretnost koja u potpunosti zadovoljava Vaše potrebe, kontaktirali ste vlasnika, načelno ugovorili uslove prodaje, i pitate se koji su dalji koraci?
Prvo što treba uraditi jeste provera stanja u katastru nepokretnosti. Uvidom u list nepokretnosti uverićete se da li je prodavac zaista vlasnik ili je možda suvlasnik, koliki je obim njegovog prava, da li postoje tereti ili zabeležbe na nepokretnosti, kao i da li je nekretnina uopšte uknjižena.
Pre zaključenja i overe ugovora potrebno je pribaviti i proveriti dokumentaciju koja predstavlja pravni osnov po kome je prodavac stekao nepokretnost, kao što je ugovor o kupoprodaji ili poklonu sa prethodnim vlasnikom, ugovor o otkupu stana u društvenoj ili državnoj svojini, rešenje o nasleđivanju ili ugovor o doživotnom izdržavanju, kao i ličnu kartu prodavca, kako biste se uverili da je prodavac zaista lice za koje se predstavlja.
Pojam i forma ugovora o kupoprodaji nepokretnosti
Ugovorom o kupoprodaji nepokretnosti obavezuje se prodavac da prenese na kupca pravo svojine na predmetnoj nepokretnosti i da mu je u tu svrhu preda, a kupac se obavezuje da plati prodajnu cenu u novcu i preuzme tu stvar.
Prema Zakonu o prometu nepokretnosti, ugovor o kupoprodaji nepokretnosti zaključuje se u obliku isprave koju potvrđuje (solemnizuje) javni beležnik na čijem se području nepokretnost nalazi. Ugovor koji nije zaključen u tom obliku ne proizvodi pravno dejstvo.
Pre potvrđivanja javni beležnik proverava identitet, sposobnost i ovlašćenja stranaka, objašnjava im smisao i posledice ugovora i proverava da posao nije protivan zakonu. Ako utvrdi da za objekat nije izdata upotrebna dozvola ili da je u toku postupak legalizacije, dužan je da na to upozori stranke i da upozorenje unese u ugovor - a ako se stranke tome protive, odbiće overu. Više o tome pročitajte u tekstu o legalizaciji objekata.
Predugovor, kapara i avans
Kupac i prodavac često najpre zaključe predugovor, kojim se obavezuju da će kasnije zaključiti glavni ugovor. Pošto za predugovor važi ista forma kao za glavni ugovor, i predugovor o kupoprodaji nepokretnosti mora da potvrdi javni beležnik. Predugovor mora da sadrži bitne elemente glavnog ugovora (nepokretnost i cenu). Ako jedna strana odbije da zaključi glavni ugovor, druga može tužbom da traži njegovo zaključenje u roku od šest meseci od isteka roka predviđenog za to.
Kapara je iznos koji se daje kao znak da je ugovor zaključen. Ako ugovor bude ispunjen, kapara se uračunava u cenu. Ako za neizvršenje ugovora odgovara kupac koji je dao kaparu, prodavac može da je zadrži; ako odgovara prodavac koji je kaparu primio, kupac može da traži dvostruki iznos kapare. Sud može da smanji preterano veliku kaparu.
Avans je, za razliku od kapare, samo deo cene plaćen unapred - ako do kupovine ne dođe, vraća se, a posledice neizvršenja određuju se po opštim pravilima o naknadi štete. Zato u ugovoru jasno navedite da li plaćate kaparu ili avans. Više o predugovoru i avansnim uplatama kod novogradnje pročitajte u tekstu kupovina nepokretnosti u izgradnji.
Sadržina ugovora o kupoprodaji nepokretnosti
Pored osnovnih identifikacionih podataka, koja se odnose na kupca i prodavca, slede važni podaci o tome da li je prodavac knjižni ili vanknjižni vlasnik nepokretnosti, zatim i oni elementi koji se odnose na samu nepokretnost, bliže određujući predmet prodaje kao što su adresa na kojoj se nalazi nekretnina, broj katastarske parcele, površina, struktura, sprat i broj lista nepokretnosti.
Dalje se definiše način na koji je prodavac stekao nepokretnost koju prodaje, iznos ukupne prodajne cene, kao i to da li je ona isplaćena u celosti, ili će tek biti isplaćena i na koji način i u kom roku.

Bitni elementi ugovora o kupoprodaji nepokretnosti
Stvar
Stvari koje su predmet ugovora jesu nepokretnosti, i to:
- Zemljište (poljoprivredno, građevinsko, šume i šumsko zemljište)
- Zgrade (poslovne, stambene, stambeno-poslovne, ekonomske)
- Posebni delovi zgrada (stanovi, poslovne prostorije, garaže i garažna mesta)
- Drugi građevinski objekti
One mogu biti uknjižene ili neuknjižene. Uknjižene nepokretnosti su one koje su upisane u nadležnom katastru nepokretnosti na ime određenog lica kao nosioca prava na nepokretnosti, dok su neuknjižene one kod kojih imalac prava nije upisan u katastru. Kako uknjižene, tako i neuknjižene nepokretnosti mogu biti predmet kupoprodaje.
Prodavac je knjižni vlasnik samo i jedino onda kada je u katastru nepokretnosti upisan kao vlasnik!
Prednost knjižnog vlasništva je ta što prodavac može računati na veći broj potencijalnih kupaca koji nepokretnost kupuju putem stambenog kredita i svakako ta što je cena uknjiženih nepokretnosti veća nego onih koje su neuknjižene.
Kupovina neuknjižene (vanknjižne) nepokretnosti
Kada prodavac nije upisan kao vlasnik, kupac se može uknjižiti samo ako dokaže neprekinut niz isprava od upisanog vlasnika do prodavca (na primer: upisan je otac, sledi rešenje o nasleđivanju, pa ugovor sa prodavcem). Za svaku sledeću ispravu u tom nizu plaća se dodatna taksa katastru. Ako neka karika nedostaje, upis nije moguć dok se ne pribavi, što ponekad znači i sudski postupak.
Glavni rizici kupovine vanknjižne nepokretnosti su:
- upisani vlasnik ili njegovi naslednici mogu da ospore prodavčevo pravo,
- ista nepokretnost može biti prodata više puta, a prednost ima onaj ko se prvi upiše,
- banke po pravilu ne odobravaju stambeni kredit za neuknjiženu nepokretnost,
- objekat možda nema građevinsku ili upotrebnu dozvolu.
Zato je pre kupovine neophodno proveriti sve isprave u nizu, stanje u katastru za upisanog vlasnika i, po pravilu, ugovoriti da deo cene bude isplaćen tek po uknjižbi kupca.
Zaštita od evikcije
Jedan od članova ugovora obavezno govori o tzv. pravnoj zaštiti kupca, odnosno zaštiti od evikcije, što kao pojam najčešće zbunjuje klijente. O čemu je reč? Prodavac pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću izjavljuje i garantuje kupcu da je jedini i isključivi vlasnik nepokretnosti, da nepokretnost nije opterećena nikakvim upisanim ili prećutnim teretima (zaloga, hipoteka…), niti pravima trećih lica, da ista nije predmet sudskog ili upravnog postupka, da nije predmet druge kupoprodaje, da ne postoji smetnja da se izvrši prenos vlasništva i predaja nepokretnosti u posed i da nije predmet bilo kog drugog pravnog posla.
Prodavac se obavezuje da ukoliko se eventualno pojavi neki teret ili pravo trećeg lica na predmetnoj nepokretnosti, da odmah kupcu pruži punu zaštitu od pravnog uznemiravanja - odnosno "evikcije", pod pretnjom naknade štete i raskida ugovora.
Odgovornost prodavca za skrivene mane
Pored pravnih, prodavac odgovara i za materijalne nedostatke nepokretnosti - na primer vlagu, neispravne instalacije ili oštećenja koja se nisu mogla videti pri razgledanju. O skrivenoj mani kupac mora da obavesti prodavca u roku od osam dana od kada je otkrije, a prodavac ne odgovara za mane koje se pokažu posle šest meseci od predaje nepokretnosti, osim ako je ugovorom određen duži rok. Zbog toga je korisno u ugovor uneti duži rok odgovornosti i izjavu prodavca o poznatim nedostacima.
Cena
Kupac duguje prodavcu cenu koja mora biti određena ili odrediva, ozbiljna i pravična.
Ona može biti izražena i plaćena u dinarima ili u stranoj valuti - Zakon o deviznom poslovanju izričito dozvoljava plaćanje u devizama kod prodaje nepokretnosti. Prema Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, prodavac - i kada je fizičko lice - ne sme da primi u gotovini iznos od 10.000 evra ili više u dinarskoj protivvrednosti, bilo odjednom ili u više povezanih uplata u roku od godinu dana. Takav iznos mora se uplatiti na račun prodavca u banci.
Ako je kupac strani državljanin, pored ovih pravila proverava se i da li uopšte može da stekne nepokretnost u Srbiji (uzajamnost, vrsta nepokretnosti) - o tome više u tekstu kupovina nekretnine u Srbiji za strance.
Clausula intabulandi - saglasnost prodavca za upis kupca
Clausula intabulandi je izjava prodavca kojom dozvoljava da se kupac, bez njegovog daljeg prisustva i saglasnosti, upiše u katastar kao vlasnik nepokretnosti. Bez nje kupac ne može da se uknjiži kao vlasnik, čak ni kada je platio celu cenu.
Prema Zakonu o državnom premeru i katastru, izjava o dozvoli upisa ne sme biti uslovljena niti oročena. Može biti sadržana u samom ugovoru ili data u posebnoj ispravi sa overenim potpisom prodavca. Ako je dozvola upisa uslovljena (na primer "posle isplate cene"), katastar po Zakonu o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova može da upiše samo predbeležbu, odnosno uslovni upis, a ne pravo svojine kupca.
Zbog toga se u praksi koristi jedan od dva modela, zavisno od toga kada se plaća cena:
| Model 1: clausula u ugovoru | Model 2: clausula posle isplate | |
|---|---|---|
| Kada se koristi | Cena je isplaćena pre ili na dan overe, ili je isplata obezbeđena (kredit sa pismom banke, javnobeležnički depozit) | Cena se plaća posle overe, u ratama ili sa rokom |
| Kako izgleda | Bezuslovna clausula je deo ugovora; javni beležnik ugovor odmah dostavlja katastru | Ugovor ne sadrži bezuslovnu clausulu, pa kupac još ne može da se uknjiži kao vlasnik; posle isplate prodavac overava izjavu da je cena isplaćena i bezuslovnu clausulu |
| Rizik za prodavca | Kupac postaje vlasnik i ako ne isplati ostatak cene; prodavcu ostaje tužba za isplatu ili raskid | Mali - ne daje dozvolu dok ne primi novac |
| Rizik za kupca | Mali - upis zavisi samo od dostave ugovora | Platio je, a prodavac odbija ili nije dostupan da overi izjavu (bolest, odlazak u inostranstvo, smrt); kupcu ostaje tužba |
Rizik iz modela 2 smanjuje se tako što se cena uplati u javnobeležnički depozit ili na namenski račun, sa nalogom da se novac isplati prodavcu tek kada on preda overenu clausulu, ili tako što se overa izjave i isplata obave istog dana. Overena izjava prodavca da je cena isplaćena u celosti važna je za kupca u oba modela, jer dokazuje da je ispunio svoju obavezu.

Prodaja suvlasničkog dela - pravo preče kupovine suvlasnika
Suvlasnik nepokretnosti koji namerava da proda svoj suvlasnički deo dužan je da ga prethodno ponudi ostalim suvlasnicima. Ovo pravo preče kupovine propisuje Zakon o prometu nepokretnosti.
Ako ponudu prihvati više suvlasnika, prednost ima suvlasnik sa većim suvlasničkim delom. Samo ako više suvlasnika ima jednak (najveći) deo, prodavac sam bira kome će od njih prodati.
Postupak je sledeći:
- Prodavac šalje pismenu ponudu, preporučenim pismom, istovremeno svim suvlasnicima. Ponuda mora da sadrži podatke o nepokretnosti, ceni i ostalim uslovima prodaje.
- Suvlasnik ima 15 dana od prijema ponude da je pismeno, takođe preporučenim pismom, prihvati.
- Ako niko ne prihvati ponudu, prodavac može da proda deo trećem licu, ali ne pod povoljnijim uslovima od ponuđenih.
- Ako ne proda deo u roku od godinu dana od neprihvatanja ponude, postupak ponude mora da ponovi.
Posledice povrede prava: ako je prodavac prodao deo bez ponude ili pod povoljnijim uslovima, suvlasnik može tužbom da traži da se ugovor oglasi bez dejstva prema njemu i da se deo njemu proda pod istim uslovima - u roku od 30 dana od kada je saznao za prodaju, a najkasnije dve godine od zaključenja ugovora. Uz tužbu mora da položi kod suda iznos tržišne vrednosti nepokretnosti na dan podnošenja tužbe. Ista zaštita postoji i kada ugovor nije zaključen u propisanoj formi, a nepokretnost je predata kupcu (rok je tada godinu dana od saznanja za predaju, a najkasnije dve godine od predaje).
Ugovor o kupoprodaji poljoprivrednog zemljišta
Pravo preče kupovine poljoprivrednog zemljišta u privatnoj svojini uređuje takođe Zakon o prometu nepokretnosti. Redosled imalaca prava je:
- suvlasnici zemljišta koje se prodaje,
- vlasnici susednog poljoprivrednog zemljišta - među njima prednost ima onaj čije se zemljište pretežnim delom graniči sa zemljištem prodavca, a ako su granične linije jednake, onaj čija je parcela najveća.

Ponuda i odgovor podležu istim pravilima kao kod suvlasnika: ponuda se dostavlja istovremeno svim imaocima prava preporučenim pismom, sa podacima o zemljištu, ceni i uslovima prodaje, a imalac prava ima 15 dana od prijema da se pismeno izjasni. Ako niko ne prihvati, prodavac može da proda drugom licu, ali ne pod povoljnijim uslovima, a ako ne proda u roku od godinu dana, ponudu mora da ponovi.
Ukoliko je prodavac prodao zemljište, a nije ga prethodno ponudio imaocu prava preče kupovine ili ga je prodao pod povoljnijim uslovima, imalac prava preče kupovine može tužbom da zahteva da se ugovor oglasi bez dejstva prema njemu i da se zemljište njemu proda i preda pod istim uslovima. Tužba se podnosi u roku od 30 dana od kada je saznao za prodaju, a najkasnije u roku od dve godine od zaključenja ugovora. Ako ugovor nije ni zaključen u propisanoj formi, a zemljište je predato kupcu, tužba se podnosi u roku od godinu dana od saznanja za predaju, a najkasnije dve godine od predaje. Tužilac je dužan da uz tužbu položi kod suda iznos tržišne vrednosti nepokretnosti na dan podnošenja tužbe.
Prodaju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, kao i uslove pod kojima državljani Evropske unije mogu da kupe poljoprivredno zemljište, posebno uređuje Zakon o poljoprivrednom zemljištu.

Tereti, zabeležbe i neupisana prava trećih lica
Za kupca je najsigurnija kupovina nepokretnosti na kojoj ne postoje tereti. Ipak, sasvim je zakonito kupiti nepokretnost opterećenu hipotekom ili nekim drugim teretom (plodouživanje, službenost), ali kupac mora biti upoznat sa njegovim postojanjem i razumeti njegove pravne posledice - teret ostaje na nepokretnosti i posle promene vlasnika, ako se ne izbriše.
Pored tereta, u listu nepokretnosti mogu biti upisane i zabeležbe - na primer zabeležba spora, zabrane otuđenja ili postojanja ugovora o doživotnom izdržavanju. Zabeležba nije teret u užem smislu, ali upozorava da je pravo na nepokretnosti sporno ili ograničeno i da kupovina nosi rizik.
Prava i tereti se upisuju u katastar, međutim mogu postojati i neupisani (prećutni) tereti, odnosno prava trećih lica koja nisu upisana u katastar nepokretnosti.
S obzirom na to da stvarne službenosti mogu nastati i održajem, ne moraju biti upisane u javne knjige, tako da je moguća situacija da se vlasnik susedne nepokretnosti služi pravom prolaza preko placa a da se sadašnji vlasnik ne buni. Ako je komšija na taj način stekao pravo prolaza, to za Vas kao kupca može predstavljati problem. Zato je, pored provere u katastru, važan i obilazak nepokretnosti na terenu.
Kupovina stana pod hipotekom - koraci po redu
Kada je stan koji Vam odgovara opterećen hipotekom, postavlja se pitanje rizika ovakve kupovine, kao i da li banka može odobriti kredit za kupovinu stana koji je već pod hipotekom. Može - ali samo ako se koraci obave pravim redosledom, tako da se dug prodavca otplati pre nego što se hipoteka izbriše.
- Potvrda o stanju duga i pismo o namerama. Prodavac od svoje banke pribavlja potvrdu o preostalom dugu i pismo o namerama da će banka izdati brisovnu dozvolu čim dug bude isplaćen. Ako je kredit već otplaćen, dovoljna je potvrda o izmirenom dugu i brisovna dozvola.
- Zahtev za kredit. Sa ovim dokumentima i ostalom dokumentacijom (potvrda o zaposlenju i zaradi, procena nepokretnosti, list nepokretnosti) kupac podnosi kreditni zahtev svojoj banci.
- Overa kupoprodajnog ugovora. Ugovorom se određuje da se iz sredstava kredita najpre isplaćuje dug prodavca direktno njegovoj banci, a ostatak cene prodavcu.
- Upis kupca i hipoteke njegove banke. Pošto je hipoteka banke prodavca i dalje upisana, nova hipoteka upisuje se kao hipoteka drugog reda.
- Isplata kredita. Banka kupca uplaćuje iznos duga banci prodavca (čime se kredit prodavca otplaćuje), a ostatak cene prodavcu.
- Brisovna dozvola. Banka prodavca, kao hipotekarni poverilac, izdaje potvrdu o izmirenom dugu i saglasnost za brisanje hipoteke (brisovnu dozvolu) - na to je po Zakonu o hipoteci dužna bez odlaganja posle otplate. Brisovnu dozvolu ne izdaje javni beležnik; on samo overava potpis ovlašćenog lica banke.
- Brisanje hipoteke. Brisovna dozvola se podnosi katastru uz taksu (vidi troškove niže). Posle brisanja, hipoteka banke kupca ostaje jedina upisana hipoteka i time dobija prvi red.
Redosled koraka 3 do 5 može se razlikovati u zavisnosti od uslova banke kupca, ali dug prodavca uvek mora biti otplaćen pre nego što se zatraži brisanje hipoteke.
Sve neophodne provere za Vas će izvršiti advokat, od pribavljanja prepisa lista nepokretnosti do provere pravnog stanja nepokretnosti (postojanja spora u vezi nepokretnosti) i faktičkog stanja nepokretnosti na terenu, kao i sastaviti predugovor i kupoprodajni ugovor za stan opterećen hipotekom, zakazati overu kod javnog beležnika i preduzeti sve druge neophodne radnje.
Kupovina nepokretnosti stečene u braku
Veoma važna informacija koja treba biti proverena je i bračno stanje prodavca nekretnine, kao i saglasnost supružnika prodavca da se predmetna nepokretnost proda.
Prema Porodičnom zakonu, imovina koju su supružnici stekli radom tokom zajednice života u braku je njihova zajednička imovina, kojom upravljaju i raspolažu zajednički i sporazumno. Smatra se da je nepokretnost upisana na oba supružnika i kada je u katastru upisan samo jedan od njih. Ista pravila važe i za vanbračne partnere.
Saglasnost nije potrebna ako je nepokretnost posebna imovina prodavca - ako ju je stekao pre braka, nasleđem ili poklonom, ili deobom zajedničke imovine.
Zato javni beležnik pri overi proverava bračno stanje prodavca i traži saglasnost bračnog druga, koja se daje potpisivanjem ugovora ili posebnom izjavom sa overenim potpisom. Kod vanbračne zajednice, koja se nigde ne upisuje, kupcu je korisno da u ugovor unese izjavu prodavca da nepokretnost nije stekao u vanbračnoj zajednici. Kako se zajednička imovina deli i kako se utvrđuju udeli, pročitajte u tekstu o deobi zajedničke imovine.

Overa ugovora i predaja nepokretnosti
Da bi ugovor o prodaji proizvodio pravno dejstvo, osim što mora biti sačinjen u pismenoj formi i sadržati ranije pomenute elemente, on takođe mora biti solemnizovan od strane nadležnog javnog beležnika. Javni beležnik ugovor čita u prisustvu stranaka, koje potvrđuju da on u svemu odgovara njihovoj volji i svojeručno ga potpisuju.
Javni beležnik zatim ugovoru dodaje klauzulu o potvrđivanju (solemnizacionu klauzulu). Tako potvrđen ugovor postaje javnobeležnička isprava koja ima snagu javne isprave. Javni beležnik ga po službenoj dužnosti, u roku od 24 sata, elektronskim putem (preko e-šaltera) dostavlja katastru radi upisa, a podaci potrebni za utvrđivanje poreza na isti način stižu do poreskog organa.
Predaja nepokretnosti i primopredajni zapisnik
Prodavac je dužan da kupcu preda nepokretnost u roku iz ugovora. Predaju je najbolje potvrditi primopredajnim zapisnikom koji potpisuju obe strane i u koji se unose datum predaje, broj predatih ključeva, stanja brojila (struja, voda, gas, grejanje), zatečeno stanje stana i stvari koje ostaju kupcu. Zapisnik je važan jer predajom na kupca prelazi rizik slučajne propasti ili oštećenja nepokretnosti, od predaje teče rok od šest meseci u kome prodavac odgovara za skrivene mane, a po pravilu od tada kupac snosi i troškove korišćenja nepokretnosti.
Troškovi kupoprodaje nepokretnosti
Pored cene same nepokretnosti i eventualnog angažovanja advokata, kupac i prodavac treba da računaju na nagradu javnog beležnika za overu ugovora, takse katastra za upis i porez na prenos apsolutnih prava, a u pojedinim slučajevima i na troškove posebnih izjava i hipoteke. Iznosi u nastavku važe u oktobru 2026. godine.
Nagrada javnog beležnika za overu ugovora
Nagrada javnog beležnika za solemnizaciju ugovora iznosi 60% nagrade iz Javnobeležničke tarife (poslednja izmena "Službeni glasnik RS" br. 59/2025) i zavisi od ugovorene cene. Vrednost boda je 180 dinara bez PDV-a. Iznosi u tabeli uključuju PDV od 20%:
| Cena nepokretnosti (dinara) | Nagrada sa PDV-om (dinara) |
|---|---|
| do 600.000 | 7.776 |
| 600.001 - 2.500.000 | 12.960 |
| 2.500.001 - 5.000.000 | 18.144 |
| 5.000.001 - 7.000.000 | 25.920 |
| 7.000.001 - 10.000.000 | 31.104 |
| 10.000.001 - 14.000.000 | 36.288 |
| preko 14.000.000 | 36.288 + 1.296 za svaki započeti milion dinara (najviše 518.400) |
Na nagradu se dodaju materijalni troškovi od 8 bodova (1.440 dinara bez PDV-a).
Ostali troškovi kod javnog beležnika
- izjava prodavca o isplati cene, odnosno posebna clausula intabulandi (fizičko lice): nagrada 2 boda i troškovi 4 boda, ukupno 1.080 dinara bez PDV-a,
- brisovna dozvola banke (izjava pravnog lica): nagrada 7 bodova i troškovi 4 boda, ukupno 1.980 dinara bez PDV-a - banka može da naplati i svoju naknadu,
- saglasnost supružnika data posebnom izjavom sa overenim potpisom: 1 bod po potpisu i 2 boda troškova, ukupno 540 dinara bez PDV-a,
- ugovor o hipoteci, odnosno založna izjava kod kupovine na kredit: nagrada se obračunava prema iznosu kredita po istoj tarifi.
Takse katastra (RGZ)
Takse za upis u katastar propisane su Zakonom o republičkim administrativnim taksama (tarifa za usluge Republičkog geodetskog zavoda, iznosi usklađeni 2026. godine) i plaćaju se i kada ugovor katastru dostavlja javni beležnik:
| Upis | Taksa (dinara) |
|---|---|
| Promena vlasnika na osnovu jedne isprave (ugovora) | 7.010 |
| Svaka sledeća isprava kojom se dokazuje niz od upisanog vlasnika (vanknjižna nepokretnost) | 2.100 |
| Upis susvojine u korist bračnih, odnosno vanbračnih supružnika | 420 |
| Upis hipoteke za kredit do 6.000.000 dinara | 29.390 |
| Upis hipoteke za kredit od 6.000.001 do 30.000.000 dinara | 73.490 |
| Brisanje hipoteke | 4.830 |
Porez na prenos apsolutnih prava
Prema Zakonu o porezima na imovinu, na prodaju nepokretnosti plaća se porez na prenos apsolutnih prava po stopi od 2,5%. Porez se ne plaća kada se na promet plaća PDV (na primer kada novogradnju prodaje investitor koji je obveznik PDV-a).
Poresku osnovicu čini ugovorena cena, ako nije niža od tržišne vrednosti. Ako poreski organ jedinice lokalne samouprave oceni da je cena niža od tržišne, može u roku od 60 dana od kada je saznao za prenos da kao osnovicu utvrdi tržišnu vrednost.
Obveznik poreza je prodavac. Ugovorom se najčešće predviđa da porez plati kupac i u tom slučaju kupac odgovara solidarno sa prodavcem. Čak i bez takve odredbe, kupac jemči za porez ako ga prodavac ne plati.
Kada ugovor potvrdi javni beležnik, poreska prijava se ne podnosi - javni beležnik ugovor dostavlja elektronskim putem, a poreski organ donosi rešenje o porezu. Prijavu u roku od 30 dana treba podneti samo u posebnim slučajevima, na primer kod kupovine stana u izgradnji, gde poreska obaveza nastaje tek upisom ili predajom stana.
Porez se ne plaća ni na kupovinu prvog stana (stana ili porodične stambene zgrade), i to:
- ako je kupac punoletni državljanin Srbije sa prebivalištem u Srbiji,
- ako od 1. jula 2006. godine do overe ugovora nije imao u svojini, susvojini ili zajedničkoj svojini stan u Srbiji,
- za površinu do 40 m² za kupca i do 15 m² za svakog člana porodičnog domaćinstva koji takođe nije imao stan - za veću površinu porez se plaća na razliku.
Za oslobođenje kupac daje overenu izjavu da kupuje prvi stan, a pravo se može iskoristiti samo jednom.
Česta pitanja
Šta mora da sadrži ugovor o kupoprodaji nepokretnosti?
Podatke o kupcu i prodavcu, tačan opis nepokretnosti (adresa, broj katastarske parcele, površina, broj lista nepokretnosti), osnov po kome je prodavac stekao nepokretnost, cenu i način i rok plaćanja, izjave prodavca o teretima i pravima trećih lica i izjavu prodavca kojom dozvoljava upis kupca u katastar (clausula intabulandi). Ugovor se zaključuje u obliku isprave koju potvrđuje (solemnizuje) javni beležnik, inače ne proizvodi pravno dejstvo.
Šta je clausula intabulandi i kada je prodavac daje?
To je izjava prodavca kojom dozvoljava da se kupac upiše u katastar kao vlasnik. Da bi katastar upisao kupca, izjava ne sme biti uslovljena ni oročena. Ako je cena isplaćena do overe, daje se odmah u ugovoru. Ako se cena plaća kasnije, prodavac je obično daje posle isplate, u posebnoj izjavi sa overenim potpisom.
Da li se daje kapara kod kupovine stana?
Kapara se može dati, ali je predugovor o kupoprodaji nepokretnosti punovažan samo ako ga potvrdi (solemnizuje) javni beležnik. Ako za neizvršenje odgovara strana koja je dala kaparu, druga strana može da je zadrži; ako odgovara strana koja je kaparu primila, druga strana može da traži dvostruki iznos kapare. Avans se, za razliku od kapare, samo vraća ako do kupovine ne dođe.
Kako kupiti stan koji je pod hipotekom?
Prvo se od banke prodavca pribavljaju potvrda o stanju duga i pismo o namerama da će izdati brisovnu dozvolu. Zatim se overava ugovor, upisuje hipoteka banke kupca, a iz sredstava kredita najpre se otplaćuje dug prodavca. Tek posle otplate banka prodavca izdaje saglasnost za brisanje hipoteke, koja se podnosi katastru.
Da li je potrebna saglasnost supružnika za prodaju nepokretnosti?
Da, ako je nepokretnost zajednička imovina stečena u braku ili vanbračnoj zajednici. Po Porodičnom zakonu supružnici, odnosno vanbračni partneri, zajedničkom imovinom raspolažu zajednički i sporazumno, i to važi i kada je u katastru upisan samo jedan od njih.
Koliko košta overa ugovora o kupoprodaji kod javnog beležnika?
Nagrada za solemnizaciju iznosi 60% nagrade iz javnobeležničke tarife i zavisi od cene: na primer 18.144 dinara sa PDV-om za nepokretnost od 2.500.001 do 5.000.000 dinara, uz materijalne troškove od 8 bodova.
Ko plaća porez na prenos apsolutnih prava?
Po zakonu, porez od 2,5% plaća prodavac. Ugovorom se može predvideti da porez plati kupac, i tada kupac odgovara solidarno sa prodavcem; bez takve odredbe kupac jemči supsidijarno. Kada ugovor potvrdi javni beležnik, poreska prijava se ne podnosi, već javni beležnik ugovor dostavlja nadležnim organima, a porez se utvrđuje rešenjem.
Dakle, zaključenje ugovora o prodaji nepokretnosti je složen pravni posao pri kom je potrebno biti obazriv i promišljen, zbog čega je preko potrebno dobro utvrditi polazne činjenice i ne žuriti.
Ukoliko ste u procesu pregovaranja radi kupovine ili prodaje stana, kuće ili druge nepokretnosti, kontaktirajte advokata za ugovor o kupoprodaji.