Potpisivanje ugovora o prenosu udela nalivperom na stolu u advokatskoj kancelariji

Ugovor o prenosu udela - Vrste, forma i overa

Advokat Stefan Dačević
Autor: Advokat Stefan DačevićOsnivač advokatske kancelarije Dačević, Novi Sad

Da li razmišljate o prenosu udela u svom privrednom društvu ili ste možda kupac koji želi da preuzme deo nekog uspešnog biznisa?

Bez obzira na to da li ste prenosilac ili kupac, ugovor o prenosu udela predstavlja ključni korak u tom procesu. Za prenosioce, ovaj ugovor ne samo da definiše način na koji će se vaša vlasnička prava preneti, već i osigurava da se vaša vizija i vrednosti kompanije nastave.

S druge strane, za kupce, razumevanje ovog ugovora je od suštinskog značaja kako biste znali koja prava i obaveze preuzimate, kao i kako to može uticati na buduće poslovanje.

U ovom tekstu istražićemo ključne aspekte ugovora o prenosu udela, uključujući njegove vrste, pravne zahteve i potencijalne posledice, kako biste bili potpuno spremni na sve izazove i prilike koje vam prenos ili kupovina udela donosi.

Nastavite sa čitanjem za više informacija.

Sadržaj:

Vrste ugovora o prenosu udela

Iako Zakon ne govori izričito o vrstama ugovora o prenosu udela kao takvim, u praksi razlikujemo:

  • Ugovor o prenosu udela sa naknadom, i
  • Ugovor o prenosu udela bez naknade.

Koje su razlike između ovih ugovora? Hajde da pogledamo.

1. Ugovor o prenosu udela sa naknadom

Kod ugovora o prenosu udela sa naknadom, kao što i sam naziv kaže, prenosilac udela dobija određenu novčanu ili drugu naknadu za svoj udeo.

Ovaj oblik ugovora se često koristi kada se udeo prenosi na osnovu tržišne vrednosti ili kada postoji dogovorena cena između strana.

Kod ugovora o prenosu udela uz naknadu, važno je jasno navesti iznos naknade za prenos, precizirati procenat udela u društvu (u odnosu na osnovni kapital) koji se prenosi i izračunati njegovu tačnu novčanu vrednost u dinarima.

2. Ugovor o prenosu udela bez naknade

U praksi se zaključuje i ugovor o prenosu udela bez naknade, gde prenosilac udela ne dobija nikakvu naknadu za svoj udeo.

Ovakav prenos je najčešće motivisan različitim razlozima, kao što su poklon, pomoć prijatelju ili članovima porodice, ili kao deo šireg poslovnog aranžmana.

Shodno tome, možemo reći da prenos udela uz naknadu više liči na kupoprodaju, dok je prenos bez naknade sličniji poklonu, zbog čega se i pravni okvir za ove transakcije razlikuje.

(Pod tim mislimo na poreski tretman, pitanje da li postoji mogućnost opoziva poklona, način ostvarivanja prava preče kupovine, itd.)

Sadržaj ugovora o prenosu udela

Ugovor o prenosu udela obezbeđuje pravnu zaštitu kako za prenosioca, tako i za sticaoca udela, jasno definišući uslove pod kojima se vrši prenos udela, kao i prava i obaveze koje proizilaze iz tog prenosa.

Već u svojim uvodnim odredbama, ugovor o prenosu udela postavlja pravni okvir za prenos udela, pozivajući se na čl. 160. i 175. Zakona o privrednim društvima. Ugovor zatim jasno identifikuje učesnike prenosa, sa njihovim punim poslovnim imenima i drugim potrebnim podacima.

Ugovor po pravilu sadrži i podatke o:

  • visini osnovnog kapitala društva na dan zaključenja ugovora
  • procentu prenosiočevog udela u osnovnom kapitalu društva
  • pravu ostalih članova društva na preču kupovinu udela (osim ako je to pravo isključeno osnivačkim aktom ili zakonom)
  • opisu prenosa udela (da li je prenos udela sa ili bez naknade)
  • iznosu koji taj udeo predstavlja u dinarima (ako je sa naknadom)

U ugovoru se definišu i sva prava i obaveze koja se prenose na sticaoca. Pri tome treba imati u vidu da prenosilac, po zakonu, solidarno sa sticaocem odgovara društvu za neuplaćeni, odnosno neuneti ulog i za obavezu dodatnih uplata u pogledu prenetog udela, prema stanju na dan prenosa. Zato je korisno uključiti i izjavu da prenosilac nema neizmirene obaveze prema društvu, niti društvo ima obaveze prema prenosiocu.

Pred sam kraj ugovora se unose još neki detalji, kao što je sama procedura registracije prenosa udela i sticaoca kao novog člana društva u Agenciji za privredne registre, od kada ugovor počinje da proizvodi pravno dejstvo, koliko primeraka ugovora se sačinjava, predviđa se prostor za potpise, itd.

Forma ugovora o prenosu udela

Ugovor o prenosu udela mora biti u pisanoj formi i imati overene potpise prenosioca i sticaoca. Bez toga – nema pravnog dejstva.

To znači da prenos udela putem običnog, neoverenog ugovora jednostavno ne važi.

U praksi, najčešće ovaj ugovor liči na:

  • Ugovor o kupoprodaji (kada se zaključuje ugovor o prenosu udela sa naknadom)
  • Ugovor o razmeni (ako ne menjate udeo za novac, već za neku drugu imovinu)
  • Ugovor o poklonu (ako zaključujete ugovor o prenosu udela bez naknade)

Šta još treba znati?

Prenos udela treba razlikovati od pristupanja novog člana društvu. Kada novi član ulazi u d.o.o. tako što unosi novi ulog u društvo (uz odluku skupštine kojom se odobrava pristupanje), zaključuje se poseban ugovor o pristupanju novog člana, u pisanoj formi sa overenim potpisom lica koje pristupa društvu i lica ovlašćenog odlukom skupštine.

Sa druge strane, kada novi član stiče već postojeći udeo prenosom, ugovor o pristupanju nije potreban – članom društva postaje na osnovu ugovora o prenosu udela i registracije prenosa u APR-u.

Poenta: bez pravno ispravnog ugovora, prenos udela nije važeći. Zato, pre nego što donesete odluku, konsultujte advokata za privredno pravo.

Overa ugovora o prenosu udela

Kao što smo već spomenuli, potpisi na ugovoru o prenosu udela moraju biti overeni. Overu potpisa po pravilu vrši javni beležnik (izuzetno, u opštinama u kojima nije imenovan javni beležnik, overu vrše osnovni sud ili opštinska uprava).

Važno je napomenuti da zakon zahteva samo overu potpisa, a ne i solemnizaciju ugovora (potvrđivanje isprave od strane javnog beležnika).

Bez overe, do prenosa vlasništva ne može doći.

Inače, ugovor o prenosu udela možete potpisati i preko punomoćnika (npr. advokata za privredno pravo), s tim da u tom slučaju i samo punomoćje mora biti u istoj formi, odnosno sa overenim potpisom, jer forma propisana za ugovor važi i za punomoćje za njegovo zaključenje.

Napomena: Ako se ugovor potpisuje u inostranstvu, potpis overava strani javni beležnik ili naše diplomatsko-konzularno predstavništvo, a može biti potrebno apostiliranje ili puna legalizacija, uz prevod na srpski jezik, u zavisnosti od zemlje izdavanja.

Što se tiče same cene overe ugovora o prenosu udela, nagrada javnog beležnika za overu potpisa ne zavisi od vrednosti udela, već od broja potpisa i primeraka ugovora. Prema Javnobeležničkoj tarifi, obračunava se po svakom potpisu na svakom primerku, uz naknadu materijalnih troškova, a nešto je veća kada se overava potpis zastupnika pravnog lica. Od vrednosti posla zavisi samo cena solemnizacije, koja za ovaj ugovor nije obavezna.

Da biste izbegli neprijatna iznenađenja, najbolje je da vam tačan iznos unapred proveri advokat koji vam sastavlja ugovor.

Ugovor o prenosu udela APR

Kontaktirali ste advokata, on je sastavio ugovor, vi ste ga potpisali i overili kod notara, ali postoji još jedna važna stvar koju treba da znate:

Čak i nakon svih ovih koraka, sticalac udela još uvek nije postao član društva.

Naime, prema Zakonu o privrednim društvima, svojstvo člana društva stiče se tek danom registracije vlasništva nad udelom u Agenciji za privredne registre (APR).

Dakle, vi ste dužni da kompletnu dokumentaciju, nakon overe, još podnesete APR-u, a onda APR u roku od 5 radnih dana od dana prijema prijave donosi rešenje o registraciji prenosa udela.

Registracija proizvodi pravno dejstvo prema trećim licima narednog dana od dana objavljivanja, pa bez ove registracije prenos nema pravno dejstvo prema trećim licima.

Međutim, čak i ako je sve potpisano i overeno, APR u pojedinim situacijama ipak neće moći da registruje prenos. Tu se misli na slučajeve ako:

  • Traje poreska kontrola – u kojem slučaju prenos udela može biti blokiran dok se ne završe sve provere.
  • je društvu privremeno oduzet PIB – u kojem slučaju se registracija odlaže dok se PIB ne vrati.

S obzirom na to da ovi problemi mogu trajati mesecima, savetujemo da pre pokretanja procesa prenosa udela proverite potencijalne prepreke sa advokatom za privredno pravo – jer papir trpi sve, ali APR ne.

Pravo preče kupovine kod ugovora o prenosu udela

Pravo preče kupovine udela je pravo koje članovima društva omogućava da prvi (odnosno pre potencijalnih eksternih vlasnika) steknu udeo koji se prenosi trećem licu.

Ukoliko vas podseća na pravo preče kupovine kod kupovine poljoprivrednog zemljišta, gde suvlasnici i vlasnici susednog zemljišta imaju mogućnost da kupe nekretninu pre nego što se ona ponudi trećim licima na tržištu, upravo o tome je reč i ovde.

Naime, zašto je ovo pravo toliko važno u kontekstu prenosa udela?

Jednostavno je: Zato što se ovim pravom osigurava da postojeći članovi imaju priliku da zadrže kontrolu nad vlasničkom strukturom društva, što doprinosi očuvanju stabilnosti i kontinuiteta poslovanja jednog društva.

Takođe, članovi društva mogu imati zajedničke ciljeve i viziju za razvoj firme, a ako se udeo prenese na nekog spoljnog vlasnika, to može dovesti do nesuglasica, različitih pristupa ili ciljeva. Verujemo da vam je lako zamisliti kako ovo može ugroziti poslovanje društva.

Najvažnija stvar koju ovde treba da znate je da Zakon o privrednim društvima (član 161.) pravo preče kupovine vezuje za svaki prenos udela trećem licu, osim ako je to pravo isključeno osnivačkim aktom ili zakonom. Pravo preče kupovine ne postoji kada se udeo prenosi drugom, već postojećem članu društva.

To znači da prenosilac, pre prenosa udela trećem licu, mora svoj udeo pisanom ponudom ponuditi svim ostalim članovima društva. Ponuda mora sadržati sve bitne elemente ugovora o prenosu udela, a članovi imaju rok od 30 dana od prijema ponude da je prihvate (osnivačkim aktom može se predvideti drugi rok, ali ne duži od 90 dana).

Ako niko od članova ne iskoristi ovo pravo, prenosilac može u roku od 90 dana od isteka roka za prihvat ponude preneti udeo trećem licu, ali pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji od onih koji su bili ponuđeni članovima društva.

Zakon ne pravi razliku između prenosa udela uz naknadu i bez nje. Kod poklona ili razmene udela primena prava preče kupovine je sporna, jer ostali članovi praktično ne mogu ponuditi "iste uslove". Zato je u takvim slučajevima najsigurnije pribaviti pisane izjave ostalih članova da se odriču prava preče kupovine – i imati advokata za privredno pravo pri ruci ukoliko planirate sastavljati takav ugovor.

Članovi društva na sastanku za konferencijskim stolom razmatraju prenos udela i pravo preče kupovine

Druga prava osnivača u vezi sa prenosom udela – šta predviđa osnivački akt

Osnivači društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) imaju određena prava i mogućnosti kada je u pitanju prenos udela, a koja se mogu definisati kroz osnivački akt.

Dakle, reč je o odredbama koje se ne moraju obavezno naći u vašem ugovoru o prenosu udela, ali su svakako korisne za očuvanje kontrole nad društvom i osiguranje njegovog stabilnog funkcionisanja.

Prvo, osnivački akt može postaviti ograničenja za prenos udela.

Na primer, osnivači mogu da predvide prethodnu saglasnost društva pre nego što se udeo prenese na lice koje nije član društva. Ovo ograničenje ima za cilj da osigura da članovi društva imaju kontrolu nad time ko može postati novi vlasnik udela.

Ukoliko je ovo ograničenje predviđeno u osnivačkom aktu, član koji želi da prenese svoj udeo mora društvu podneti zahtev za saglasnost sa podacima o licu na koje se udeo prenosi, kao i sa svim bitnim elementima ugovora o prenosu. Odluku o saglasnosti donosi skupština društva, što dodatno osigurava da ostali članovi ne budu suočeni s nepoželjnim novim članom.

Ako društvo u roku od 30 dana od prijema zahteva ne obavesti prenosioca da uskraćuje saglasnost, prenosilac je ovlašćen da udeo prenese pod uslovima navedenim u zahtevu.

Zakon o privrednim društvima takođe daje društvu pravo da, umesto da da saglasnost, odredi treće lice na koje prenosilac može preneti udeo pod istim uslovima. Ovu odluku donosi skupština, a ona društvu daje dodatnu kontrolu, jer može izabrati kupca koji će biti u skladu s njegovim interesima i strategijom. Ako izabrani kupac zaključi i overi ugovor, društvo solidarno sa njim odgovara prenosiocu za isplatu cene.

Sa druge strane, ako izabrani kupac ne pristupi zaključenju i overi ugovora u roku od 15 dana od kada je prenosilac obavešten o odluci društva, prenosilac ima pravo da udeo proda trećem licu po svom izboru, ali pod istim uslovima.

Ako društvo uskrati saglasnost, a pri tome ne odredi kupca, dužno je da samo otkupi udeo od prenosioca u roku od 30 dana od isteka roka za odgovor na zahtev za saglasnost. Ako to ne učini, prenosilac može udeo prodati trećem licu po svom izboru, pod istim uslovima.

Konačno, Zakon omogućava osnivačima i da predvide druge oblike ograničenja prenosa udela kroz osnivački akt.

Na primer, osnivači mogu odlučiti da isključe mogućnost prenosa udela na konkurente ili povezane osobe, čime se dodatno štiti poslovni model društva. Ova vrsta proaktivnog pristupa može pomoći u očuvanju integriteta i vizije društva, kao i u smanjenju potencijalnih rizika.

Šta kupac udela treba da zna pre potpisivanja ugovora o prenosu udela?

Ako razmatrate mogućnost kupovine udela u društvu, važno je da budete svesni svih aspekata i rizika koji dolaze s ovom odlukom.

Jedan od najvažnijih koraka koji svaki kupac udela treba preduzeti je sprovođenje due diligence analize.

Naime, ovaj proces služi da kupcima omogući identifikaciju pravnih i finansijskih rizika pre nego što potpišu ugovor o prenosu udela, a detaljno o njemu možete pročitati klikom na link gore.

Ukratko za potrebe ovog teksta, sprovođenje due diligence-a vam daje uvid u sve finansijske izveštaje firme, njene pravne sporove, obaveze prema zaposlenima, kao i druge važne informacije koje mogu uticati na vrednost i stabilnost društva.

Na osnovu saznanja iz ove analize, možete odlučiti da li je kupovina udela u društvu prava opcija za vas ili da li da nastavite da tražite druge prilike koje bolje odgovaraju vašim poslovnim ciljevima i interesima.

Ništavost ugovora o prenosu udela

Kod ugovora o prenosu udela treba razlikovati dve situacije: kada je ugovor ništav i kada ga je moguće poništiti tužbom.

Ugovor o prenosu udela je ništav ako nije zaključen u propisanoj formi (pisana forma sa overenim potpisima prenosioca i sticaoca), kao i iz opštih razloga ništavosti predviđenih Zakonom o obligacionim odnosima (npr. ako je protivan prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim običajima).

Sa druge strane, ako prenosilac udela nije dostavio ponudu članovima društva koji imaju pravo preče kupovine, ugovor nije automatski ništav, ali član društva može tužbom zatražiti poništaj ugovora o prenosu udela, odnosno da sud obaveže prenosioca da udeo prenese njemu. Tužba se može podneti u roku od 30 dana od dana saznanja za zaključenje ugovora, a najkasnije u roku od šest meseci od dana registracije prenosa udela u APR-u.

Ista pravila shodno se primenjuju i kada je udeo prenet bez prethodne saglasnosti društva koja je predviđena osnivačkim aktom, odnosno mimo lica koje je društvo odredilo kao kupca.

U svakom slučaju, ako nadležni sud utvrdi da je ugovor o prenosu udela ništav, ta presuda ima dejstvo prema društvu i svim njegovim članovima. Sud pravnosnažnu presudu dostavlja APR-u radi registracije zabeležbe, a stranke mogu podneti prijavu za registraciju promene podataka o članovima društva koji su bili registrovani na osnovu ništavog ugovora.

Ugovor sa crvenim pečatom kojim je označen kao nevažeći, kao ilustracija ništavosti ugovora o prenosu udela

Česta pitanja u vezi sa ugovorom o prenosu udela

1. Pored due diligence-a, šta još treba proveriti pre kupovine udela u društvu?

Pre kupovine udela u društvu, važno je još proveriti da li je taj udeo založen, što se može utvrditi uvidom u Registar zaloge koji vodi Agencija za privredne registre.

Naime, ako je udeo opterećen zalogom, poverilac ima pravo da naplati dug prodajom udela, što može dovesti do gubitka vaše investicije ili dugotrajnih pravnih postupaka.

U takvim situacijama, preporučuje se pravno savetovanje kako biste razumeli rizike i doneli informisanu odluku pre nego što se upustite u kupovinu.

2. Kada je potrebno prijaviti prenos udela Komisiji za zaštitu konkurencije?

Prenos udela je potrebno prijaviti Komisiji za zaštitu konkurencije kada se njime stiče kontrola nad društvom (tzv. koncentracija) i kada je ispunjen jedan od uslova iz člana 61. Zakona o zaštiti konkurencije:

  • ukupan godišnji prihod svih učesnika u koncentraciji na svetskom tržištu u prethodnoj godini veći je od 100 miliona evra, pri čemu najmanje jedan učesnik na tržištu Srbije ima prihod veći od 10 miliona evra, ili
  • ukupan godišnji prihod najmanje dva učesnika na tržištu Srbije u prethodnoj godini veći je od 20 miliona evra, pri čemu najmanje dva učesnika na tržištu Srbije imaju prihod veći od po milion evra.

Prijava se podnosi u roku od 15 dana od zaključenja ugovora ili sticanja kontrole, a Komisija zatim analizira uticaj transakcije na tržište.

Do donošenja rešenja Komisije, koncentracija se ne sme sprovesti. Za neblagovremenu prijavu propisan je procesni penal od 500 do 5.000 evra za svaki dan kašnjenja, a za sprovođenje koncentracije bez odobrenja Komisije – mera zaštite konkurencije do 10% godišnjeg prihoda ostvarenog u Srbiji. Zato je važno pravovremeno proveriti obavezu prijave sa advokatom za privredno pravo.

3. Da li je moguće registrovati prenos udela tokom poreske kontrole?

Tokom postupka poreske kontrole, kao i dok je društvu privremeno oduzet PIB, zaključenje ugovora o prenosu udela je moguće, ali registracija u Agenciji za privredne registre nije.

Članom 29. stav 6. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisano je da Agencija ne može vršiti promene podataka koji se odnose na člana društva (kao ni registrovati statusne promene) od trenutka kada dobije obaveštenje Poreske uprave da će se sprovoditi poreska kontrola, sve do obaveštenja da je kontrola završena. Isto važi i za period dok je društvu privremeno oduzet PIB.

To znači da registracija vaše transakcije može biti odložena dok traju poreske provere.

Interesuje vas još privredno-pravnih tema? Na našem sajtu možete još čitati o stečaju, postupku prinudne likvidacije, kao i o postupku naplate potraživanja od pravnog lica.

Ovaj tekst ima informativni karakter i ne predstavlja pravni savet za konkretan slučaj. Ako vam je potrebna pomoć oko sastavljanja ili provere ugovora o prenosu udela, kontaktirajte našu kancelariju.

+381 61 24 30 095